O bogatoj povijesti livanjskog kraja svjedoči Franjevački muzej i galerija Gorica - Livno, skraćeno FMGG, službeno utemeljen 2. listopada 1995. godine, ugovorom općine Livno i franjevaca na Gorici, sa ciljem da sustavno sakuplja, čuva, stručno zaštiti i znanstveno obradi te predstavi javnosti muzejski materijal s područja Hercegbosanske županije i šire. 

    U prošlosti, kako je koja vojska prolazila tim krajem, odnosila je sobom kulturno blago pa su se tako mnogi vrijedni nalazi i predmeti od povijesnog značenja, s tog područja, našli razasuti od Beča, preko Hrvatske i ostalih dijelova BiH, do Istanbula. 

    FMGG, kao nasljednik Franjevačke zbirke na Gorici, ima svoje korijene u 19. st. u djelatnosti livanjskih franjevaca koji su obilazili arheološka nalazišta i skupljali starine te nastojali osnovati muzej u samostanu. O tome svjedoči pisani dokument iz 1896. u kom gvardijan gorički, fra Anto Brešić, traži od Zemaljske vlade u Sarajevu dozvolu za izlaganje zbirke starog oružja. 

          Kroz kasnija desetljeća, u livanjsku muzejsku zbirku donose se brojni nalazi iz svih razdoblja livanjske prošlosti. Od 1995., kad su objedinjeni Zavičajni muzej i Franjevačka zbirka na Gorici u jedinstven muzej, nekada mala samostanska zbirka prerasla je u suvremeno osmišljen muzej - danas Franjevački muzej i galeriju Gorica. Taj muzej postaje ustanova u kojoj će biti izloženo sve ono što je, najvećim dijelom zahvaljujući franjevcima, uspjelo ostati sačuvano, a pripada kulturnom nasljeđu ovoga kraja. FMGG po svom sadržaju i obimu odražava kontinuitet povijesnih zbivanja na ovim prostorima na ovim prostorima: od Kelta i Ilira preko Rimljana, te Hrvata - od doseljenja do najnovijeg vremena. FMGG ima slijedeće odjele: Arheološku zbirku, Zbirku sakralnih predmeta, Etnografsku zbirku, Filatelističku zbirku, Samostansku knjižnicu i istraživačku djelatnost te stalnu postavku slika Gabrijela Jurkića.          
          Muzej je još u fazi oblikovanja i dogradnje, kako prostorno tako i sadržajno. Određeni muzejski eksponati su jedinstveni u svjetskim razmjerima.   

          Franjevci su darovali trećinu samostanskih prostorija Muzeju kako bi se hrvatsko kulturno blago s područja ove županije moglo izložiti i postati dostupno očima javnosti. Kako ni darovani samostanski prostor nije bio dovoljan da se izlože svi eksponati, pristupilo se izgradnji novoga muzeja koji bi imao 2000 kvadratnih metara. Izgradnja je počela prije godinu i pol. Unatoč velikoj gospodarskoj krizi, ravnatelj Muzeja Josip Gelo se nada da će, zahvaljujući donatorima, gradnja biti dovršena za dvije godine.